Fono Faavaomalo mo le Filemu ma le leai o se taua

I le aso 27 o Oketopa ma le 28, na faia ai se fonotaga i Costa Rica ma le faʻamavaega "O LE TULAGA LENEI O LE TULAGA O LE TULAGA LELEI I LATOU ATUA"

I le Edicoop Fale Faʻatasi o San Pedro Montes de Oca na amataina se fono i lalo o le mautauave «O LE TULAGA LENEI O LE FAAMANATUGA I LATOU IA TULAGA» lea na faʻapotopotoina ai tagata ma faʻalapotopotoga i luga o autu o loʻo lisi atu i lalo.

O le mea na tupu na amataina e le au failotu faavaomalo o le lalolagi o Mati Pedro Arrojo, Sandro Ciani, Juan Gómez ma Rafael de la Rubia oe na faaleagaina lo latou ala i atunuu e 16, 54 aai ma le tele o gaoioiga i le malaga e 57 aso.

Na latou o ese mai totonugalemu autu o le Lalolagi Mati, o le faʻafitauli o le faʻamalosi e faasaga i tamaitai, o le le tutusa o le tamaoaiga ma faafitauli i le siosiomaga (faʻaleagaina, leai o le suavai ma le suiga o le tau).

O se uluai American Maritime Amerika sa fuafuaina foi mo le 2021.

O le taeao na faaiu i nisi o musika na faia e le pepese pese-Sangwriter Santi Montoya na faamanatuina e le au tauva.

Mai le neoliberalism, agai atu i le tamaoaiga o tagata

I le aoauli sa faia ai le talanoaga: «Mai le neoliberalism, agai i le humanist, lagolagoina, aofia ai, galulue faʻatasi ma le le faʻaleagaina o le tamaoaiga".

O le pule o Dulce Umanzor, Jose Rafael Quesada, Gustavo Fernández, Rafael López ma Eva Carazo, o Costa Rica uma na tuuina mai se vaaiga mataʻutia o le faataitaiga o le tamaoaiga o le neoliberal na saunoa ai Costa Rica e aunoa ma le tali lelei atu i vaega uma o le faitau aofai

O nisi auala na faʻaalia i le feagai ai ma le faʻaleagaina o le tamaoaiga, faatasi ai ma fesuiaiga o faʻalapotopotoga, faʻatasi ai ma le lagolagoina o fesoʻotaiga vavave faʻasoa, poʻo le sili atu o felagolagomai aloaia, ae o lo latou natura faʻateleina le tufatufaina atu o le tamaoaiga ae le o le faʻasalaga o tupe faavae i lalo o lima, e faʻapea foʻi ma le faʻalauiloaina o le tamaoaiga, fatufatuga ma le faʻamaoni o loʻo i ai i le talafaasolopito i tagata soifua.

Latou te tatalaina avanoa e faʻalauiloa ai i nei matata taʻitasi, faʻatau i le faʻamalosia ma le faʻamalosiina o le tiute na faia e Costa Rica o se atunuʻu mamao i totonu o aia tatau a tagata, aofia ai vaega faʻaituau, soli, filemu ma aʻoaʻoga i totonu o le itulagi.

O nei faʻataʻitaʻiga sa faia ma ni faʻataʻitaʻiga lelei na faia ma faʻalauiloaina i Costa Rica, tusa lava pe o talosaga uma na tuʻuina atu e mafai ona faʻaaoga lelei i soʻo se nofoaga i Latina Amerika, o lea na tuʻuina atu ai o se vaega o faʻasalalauga a lenei Fono ma le 2nd World March, Tuʻu lau saofaga i le tau faasaga i le mativa, faʻasesega ma le le aofia ai o le lautele o le faitau aofaʻi o le faitau aofaʻi o lo tatou itulagi.

Rafael Lopez

Na ia saunoa mai i le mataupu mai i Aafiaga o le Talitonuga Faʻale-agafesoʻotaʻi i le vafealoaʻi o le fausia o atinaʻe i le lotoifale, agai i se aganuʻu o le filemu ma le le faʻaleagaina.

Muamua suʻesuʻeina le faʻalavelave faʻafuaseʻi o le fefaʻasoaʻiga o felaʻuaiga ma mafuaʻaga e ono mafua ai le auai o le tagatanuu laʻitiiti aemaise lava tupulaga fou.

Ona ia faailoa mai lea o se faaaliga vaaia ma se auala o le galulue faatasi, e ala i le talanoaina o laulau, lea o loo aofia ai ma tuaoi, taitai o nuu ma afioaga, ofisa o faalapotopotoga, kamupani, pulega a le iunivesite, faapea foi ma faalapotopotoga faalemalo ma Faalelotu e tusa ai ma mea moni na faamauina e le UNED.

E faaiʻuina e ala i le faʻamalosia e faʻamalosia le galulue faʻatasi e auala atu i auala faʻalautele o fesoʻotaiga vavave faʻaneionapo, o loʻo faʻatulagaina e le laulau faʻatalanoaga, taumafai e fausia ni sini ma gaoioiga fefaʻasoaaʻi, taʻiala e ala i faatinoga-mafaufauga-gaioiga. Ia faʻamalosia malosi le atinaʻeina o le atunuʻu.

Gustavo Fernandez

Na ia tuuina mai ia i matou lana tautalaga "Le faiga faʻalagolago e fatuina se aganuu o le filemu".

Faʻailoa pe faʻapefea ona faʻamalosia le faiga faʻalagolago i mataupu faavae ma tulaga taua o tagata, talu ai o se faʻalapotopotoga faatemokalasi e faʻalauteleina le filemu faʻale-agafesootai ma galuega galulue faatasi, e aofia ai se kamupani e le o ni tupe mama, lea e tatau ona tufatufaina atu le tamaoaiga i ana paaga ae le faʻapitoa i le faʻataʻitaʻiga faʻapitoa.

Na ia faʻamatalaina i le taimi nei i totonu o le tamaoaiga le lua vaega o loʻo faʻamaonia lelei, le Vaega o le Malo ma le Vaega Tumaoti.

E ui i lea, o loʻo i ai se Vaega Tolu lea e aofia ai fegalegaleaiga, o lenei vaega, faatasi ai ma le isi lua o loʻo taʻua, e mafai ona fesoʻotaʻi e faʻavaeina ai le tamaoaiga o le va fealofani, pe a fai o loʻo galulue soʻotaga faʻalagolago.

I Costa Rica, o loʻo galulue faʻatasi le galulue faʻatasi ma le galulue faʻatasi ma le 900 sui o le aufaipisinisi, ma avea ai ma se sao tele i le filemu lautele.

Umanzor Lelei

Faatasi ai ma lana aoaoga: " Faʻaauau o se meafaigaluega e ausia ai avanoa tutusa mo tamaitai i felagolagomai", Na te faalauteleina ma faʻamalosia le taua o le felagolagomaʻi i Costa Rica, o se auala ese o le faia o pisinisi.

Ae ui i lea, e tusa ai ma Umanzor, ua faʻasalaina fafine i le felagolagomaʻi.

O lea e taua ai le tuʻufaʻatasia o le auai i tamaitai i le avea ai ma sui auai ma i le puleaina o fausaga felagolagomai i se pasene o le itiiti ifo i le 50%.

E pei ona faailoa mai, o tulaga o le pulega i le vaega lagolago, o loʻo nofoia e alii i le 77%.

I le 2011, o le komiti a le atunuʻu mo le tulaga tutusa o alii ma tamaitai i le galulue faatasi, na tuʻuina atu ai se pili e faʻatonutonu ai le auai, ae peitai, e leʻi faamaonia.

O loʻo i ai se tulafono fou o le a vave ona taloina, e tatau ona faia i le tulafono faʻalagolago, o se seti o tulafono faʻavaomalo faavaomalo ua maua e lo tatou atunuu e aloese mai ituaiga uma o le faailoga tagata i fafine, ma faʻamalosia ai e tamaitai galulue faʻatasi o tagatanuu uma e faʻatino fuafuaga tutusa tutusa na faʻauuina Ms. Dulce Umanzor.

Eva Carazo

O le faʻaauau pea o le talanoaga, na ia faʻamatalaina ai i tatou e uiga i le tamaoaiga o le va fealofani, e pei o se aganuu masani a le tagata na i ai i le talafaasolopito ma o loʻo tuʻuina ai tagata, a latou galuega ma le soifua manuia lautele o se nofoaga autu, e le pei o le neo-liberalism lea e taulaʻi atu o le tagata lava ia, manatu faapito ma le aofaʻi o tupe faavae.

Na ia faailoa mai foi o le neoliberalism e maua ai le tele o ituaiga o faiga sauā e ala i le faatupuina o le le auai o vaega, mo se faataitaiga o tamaitai ei ai le sauaina o alii ma tamaitai.

O le isi o le faʻaleagaina o le siʻosiʻomaga ona o le faʻaaogaina o punaoa faʻanatura, e pei o le aʻafiaga o le siosiomaga, e ala i le faʻaaogaina o meaʻai, lea e tupu i le pineapple production i Costa Rica.

E faʻapena foi ma agaifanua faʻaleaganuʻu, faʻasalalau faiga masani o le faʻaaogaina o taumafa ma le tagata taitoatasi, faʻamalosia matafaioi ma le faʻavaeina o le le tutusa i tamaitai i togafitiga ma iloiloga oa latou galuega e faʻatusatusa i tamaʻitaʻi.

O loʻo i ai le vaʻaia, fatufatuga, ma le faʻamalosia o nisi e aunoa ma le faʻamaonia faaletulafono, e tele faʻamatalaga ae faʻapipiʻiina i faiga faʻavae, o mea uma e amanaʻia ma manaʻomia i se auala gafataulimaina ma le siosiomaga ma tulaga taua, mataupu faavae ma faiga e maua ai suiga atinaʻe i totonu o le atunuʻu, ma e tatau ona faʻamalosia, e ala i le faʻalagolago i aʻoaʻoga o le tamaoaiga, e faʻatatau i le au faipisinisi, tagata siosiomaga, fafine, ma isi.

I le faʻaopoopoga, fonotaga, fairs, faʻavaeina o faʻalapotopotoga mo tamaoaiga faʻapitoa ma le faʻalauteleina o le lotogatasi pe a faʻaaoga, faaiʻu Carazo.

José Rafael Quesada, ua maeʻa le talanoaga

Faʻatasi ai ma le Dilemma o le Lotoifale, o loʻo faʻaalia ai faafitauli o loʻo feagai ma se malo i le lotoifale ina ia maua ai le tamaoaiga i se teritori.

I le tasi itu o loʻo i ai le faletupe o le lalolagi ma ana faiga faʻavae e faʻavaivaia ai pisinisi laiti e ala i le faʻaleagaina, ia faʻaleleia ma tausia le faʻatonuga i lalo ifo o lima o le laumua tetele.

I le isi itu, matou te maua ai le tamaoaiga o le atunuu ma le faʻalavelave o faʻalavelave faʻaletupe, faigamalo ma faiga faʻavae a le malo e faʻaitiitia ai avanoa avanoa.

Matou te feagai foi ma le faʻatulagaina o le mativa i se faiga e leai se galuega ma o le tekinolosi e le oi le auaunaga a tagata soifua.

O le mafuaʻaga lea, e pei ona taʻu mai e Don José, e tatau lava ona tuʻuina atu se tagata faʻapitoa i le tamaoaiga, pe a fai o le tagata o le totonugalemu o le taua ma le galuega e amanaia ai tulaga o le vafealoaʻi, tamaoaiga ma le siosiomaga i se auala paleni, ina ia tatou maua se atinaʻe gafatia.

Na ia faʻasoa foi nisi o faʻamatalaga i mea tau tamaoaiga na maua ai ni fofo mautu e ala i suʻesuʻega, faʻafouina ma le atinaʻeina o manatu e fausia ai pisinisi fou, e pei o le Beekeeping Industry, o le Chumico industry, le Pithaya Industry, ma isi.

O le mea mulimuli, e tuʻuina ai i tatou i se isi fofo talafeagai e avea o se faʻataʻitaʻiga i le faʻataʻitaʻiga, o le Universal Basic Revenue, o se totogi maualalo e totogi e le Setete i tagatanuu uma o lena alalafaga o se aia tatau o tagatanuu, e aunoa ma ni tuutuuga.

Fautuaga mo le fausiaina o le filemu ma le alualu i luma o agafesootai

Na faʻaauau le Fono i le faʻatalanoaga: "Fautuaga mo le fausiaina o le filemu ma le alualu i luma i agafesootai i Amerika Latina. O le faʻamaumauga ole UN UN. O le matafaioi a le OAS ma 'autau i lenei seneturi XNUMX".

I lenei laulau o loʻo i ai le auai o Messrs Trino Barrantes Araya (Costa Rica), Francisco Cordero Gené (Costa Rica), Rafael de la Rubia (Spain) ma Juan Gómez (Chile).

Trill Barrantes

Na ia faailoa mai ia i tatou le ala na avea ai le OAS talu mai lona amataga na avea ma puipuiga o le tulaga o le geopolitical, strategic ma militeri a le Iunaite Setete, e ui lava e tatau ona fetuutuunai ana sini ina ia avea moni lava o se faalapotopotoga faava o malo e fiafia i le filemu, le le mautonu ma le faatemokalasi ma le galue e fai ma pa puipui e faasagatau atu i le le fiafia, pule malolo po o malo malo.

Peitai, o lenei taumafaiga ua mamao ese mai le faataunuuina, talu ai o le OAS ua le maua ni faiga faaupufai i le faia o faaiuga ma o lona matafaioi ua faalagolago i le malamalamaga o le maketi o le neoliberal ma le auaunaga a le militeri a le Iunaite Setete. .

Ma ua faaalia lenei mea i le tele o feteenaiga lea e le o toe filemu ai le OAS, i se tulaga mautinoa ma le atunuu o North, na fai mai Barrantes.

Mulimuli ane, na ia taʻua ni nai faataitaiga e faailoa ai mea na taʻua talu ai, talu mai osofaiga a Cuba i le 1961, o le nofoia e le vaega a Amerika e faasaga i le Dominican Republic i le 1965, e taofi i faiga e faalavelaveina ai le LIMA ma I le sauāga mataʻutia e faasaga i tagata e leʻi faʻaaogaina i Ecuador ma Chile, o nei faʻagasologa faaumiumi ma le faʻagasolo, tatou te mafaufau ai pe a mafai e le OAS ona avea ma tagata faʻatauvaʻa ma lē faʻaituau i le suʻeina o le palota i Bolivia i le aso 20 o Oketopa? O mea moni na faaalia ai ao lei amataina ma ina ua uma le osofaʻiga faasaga ia Evo Morales, o le OAS na i autafa o le au palota, na faaiʻu ai Don Trino.

Francisco Lamb Kene

Faatasi ai ma lana aoaoga "Feteenaʻiga o le Faʻataʻiina o Taavale Faʻataʻitaʻi ma se fuafuaga e ausia ai le filemu i le taua i fualaau faasaina"Iloilo pe faapefea e le atamai o le Iunaite Setete ona faʻaaogaina togafitiga o fualaau faasaina, o le faʻalauteleina o le tulafono faasolitulafono ma le puleaina o mea faʻapolokiki e faʻamalosia ai lona faʻaauupegaina i le Costa Rican oneone ma sami.

E ui o le suiga o le faagasologa o le faalumaina i Costa Rica, faatasi ai ma le alofaga o le faatumauina o se taua, e pei ona taʻu mai ia i tatou, e lagolagoina e le lipoti o fualaau faasaina i le 2018, ua tatou leiloloa i tausaga ua mavae, ao faaauau pea le siitia o maketi o oloa. e ui lava e lei faʻaaogaina e pei o aso nei, i luga o auupega, aʻoaʻoga ma vaega faʻapitoa mo le puipuiga malu.

E le o taʻua le maliega a Costa Rica ma le Iunaite Setete o le "Joint Patrolling" lea e faatagaina ai le ulufale atu o fitafita ma vaa a le Leoleo Coast, faatagaina a tatou amioga a leoleo ma solia ai a tatou pule silisili ese, o le tala lea a le Tamai Mamoe.

O le mea mulimuli, o loʻo tuʻuina atu se talosaga i le 2nd Mati Mati, ina ia aofia ai mataupu o faiga faʻasaina ma le "War on drugs" i le lisi o mataupu o lenei polokalame faʻavaomalo faʻavaomalo, faʻaalia i lana faʻaaliga le tele o vaega o auʻiliʻiliga i isi polokalama o le puipuia ma le togafitiga o mea ua fai ma vaisu, faapea foi ma le puleaina o le fualaau faasaina ao le i faasaina ma le taofiofia o tagata faatau.

Juan Gómez

Na ia taʻu mai ia i matou le militani, o le taua ma le siosiomaga.

O le ofisa faamiliteli o loʻo faʻalauiloaina gaosiga o gaoli mataʻutia, o lona gaosiga o le eleelea tele e afaina ai le siosiomaga, palapala ma suavai.

E le gata i lea, o taua e faʻaumatia ai le fuga ma le fauna o le taua, ma le tuua ai le fanua e le faʻaaogaina mo le tele o tausaga, ae le o le taʻua o otaota matautia na latou tuua e pei o mina ma pomu, o le tala lea a Gomez. I le isi itu, o taua, e faaopoopo atu i le fausiaina o le le mautonu i le itulagi lea e afua mai ai, faatupuina ai femalagaiga tetele ma foia feeseeseaiga faavaomalo.

O le mea lea, e tusa ai ma faʻamatalaga e tuʻuina mai e le faʻailoa ia i matou, O le lumanaʻi o le autau e tatau ona avea ma faʻalapotopotoga e fesoʻotai ma le siosiomaga, galulue faʻatasi i le puipuia o mea leaga na tutupu i faalavelave tutupu, fuafuaina o gaioiga ma tagatanuu, faia o galuega laveai ma faʻafesoʻotaʻi faʻatasi galuega faʻatino. I lenei tulaga, e tatau ona i ai i le militeli ni toleniga mo le tautuaina o latou tagata, na faaiʻu ai Gomez.

Rafael de la Rubia

E tusa ai ma le taua, na ia faamamafaina se manatu o le tala, o se vaega o fuafuaga o le 2nd World Mati, e faatatau i se talanoaga na ia faia ma se ofisa sinia NATO, o le na galulue i gaoioiga a le Lalolagi e aunoa ma ni taua, i o le tasi lea na faapea mai o le galuega a le militeli o le taofia lea o taua, e faia ai tuutuuga ina ia le tupu ai le uiga o le taua, o le a avea ma foliga fou o autau.

Na ia taʻu mai foi ia i matou e uiga i le le mautonu i le tulaga o Europa, o se Iuni Europa, mo le tele o tausaga ae o loo tausisia pea le taua e 27, ua manatu e puipuia e le tasi le isi.

E leai se uiga i aso nei. Na ia faamamafaina le talosaga a le Toefuataiga a Malo Aufaatasi e fautuaina ai ni fono fou fou se lua: o se Sosaiete Soofaatasi (lea e aveesea ai le fiaai ma tulaga ola masani i le lalolagi) ma se isi Siosiomaga (e vaavaaia osofaiga i le natura ma le vaavaaia o se lalolagi gafatia).

Na faaauau le Fono mo le tasi aso

Na faaauau le Fono mo le tasi aso, i le aso 28 o Novema.

O le avea ai ma aso nei, o fuafuaga o lenei lalolagi lona lua Mati e tatalaina ai avanoa mo le faasalalauina o mataupu e le faʻaleagaina i ona faʻaaliga uma, i tupulaga fou, e pei o faletusi aʻoaʻoga, iunivesite ma le lautele lautele. E faʻapena foi ona faʻamalosia le faʻaalia o galuega lelei o loʻo faia i lea aso ma lea aso i totonu oa tatou sosaiete.

O lea na matou amata ai i le Workshop avanoa mo tagata lautele o le "Spirituality New and Nonviolence", saunia e Saul Asejo (Chili), Fernando Ayala (Mekisiko) ma Lorena Delgado (Costa Rica).

Faatasi ai ma se auala mai Aganuu o le Silo Message o loʻo lagolagoina le 2nd World March, ua tuʻuina atu se manaʻoga e fausia nofoaga e le faʻaogaina e faʻavae i luga o mataupu faavae o galuega aoga ma le faʻaleagaina faaleagaga.

Mulimuli ane, o le Fonotaga mo Faiaoga, lea sa i lona tulaga aupito maualuga, "Faʻaleleia le Aʻoga" ma le faʻaogaina o aʻoaʻoga faa-tagata soifua, na amata i le mataupu o le tausia e le tagata o ia lava, e tatau ai i nei aso o le vavaeeseina ma le vavalalata e vavao ese ai i tatou tele taimi o lo tatou vavalalata i totonu o mafaufauga, lagona ma gaioiga. Fai mai Workshop sa faia e Emilia Sibaja o Costa Rica.

Mulimuli ane, matou te faaauau pea le talanoaga "Visibili positive actions" na faia e Mercedes Hidalgo ma Pablo Murillo o le Fono a le Tagata Talavou, Rafael Marín o le Center Civic mo le Peace of Heredia ma Juan Carlos Chavarría, o le Transformation Foundation i taimi faigata .

Rafael Marini

O loʻo faʻaalia ai i matou e uiga i Polokalame Civic Centers mo le Filemu, le natura o le polokalama ma tagata na auai i ai.

E faʻapea foʻi ma le auala na faʻaaogaina; le auai o galuega faʻapitoa mo le faʻaaogaina o vāega, taʻaloga ma faʻafiafiaga e fai ma sui mo puipuiga o le faʻaleagaina.

Ma le mea mulimuli, o loʻo aoteleina ai ni mea lelei i le taimi atoa o le galuega.

Mercedes Hidalgo ma Pablo Murillo

Matou te tuʻuina atu faʻamatalaga mai le faʻatinoga o polokalame e ala i le Fono a le Tagata Talavou, i ni nuʻu eseese se lua, Santa Cruz de Guanacaste ma Heredia, e ala i le faʻaleleia o le aganuʻu o le filemu.

Ua fuafuaina le galuega ia amanaʻia manaoga faapitoa o nuu ma polokalame taʻitasi e taulai i tupulaga talavou i aʻafiaga faʻapitoa, saili e faʻatele lo latou auai i le sailiga mo avanoa e faʻaleleia ai ma faʻaleleia ai o latou tulaga lelei o le olaga.

Juan Carlos Chavarria

Na ia faʻaalia mai i matou mai le Faalapotopotoga Faʻavae e pulefaamalumalu ma faʻapipiʻi sootaga ma tagata volenitia i paranesi eseese, ua mafai ona latou faia se talosaga i le tele o tagata oe na mafua mai i le tele o mafuaʻaga ua le maua ai le saʻolotoga, ma i tupulaga talavou mai i alalafaga faʻapitoa e pei o Carpio, E ala i le faʻataʻitaʻiga o se mea faigaluega mo suiga faʻale-aganuʻu, e mafai ona laveaʻi ma suia tamaiti, talavou ma tamaiti e le maua le saʻolotoga mai siosiomaga faigata lea e faʻaleagaina ai i latou ma oʻo atu ai i le vevesi.

Mulimuli ane, ua faaiu le Fono i ni tautalaga autu se lua na tuuina atu e tagata tomai faapitoa i le latou vaega o autu e lua e sili ona taua mo sini o lenei lalolagi lona lua Mati:

Dr. Carlos Umaña, sui ICAN

"O le Feagaiga i le Faasaina o Auupega Nuclear ma le ono mafai ona i ai se malaia o le paneta oi ai nei."

Saunia e Dr. Carlos Umaña, sui o le ICAN, Nobel Peace Prize 2017.

Na ia tuuina mai ia i tatou se lauga matagofie tele ua tumu i faamaumauga ma faamaumauga e uiga i taunuuga o le faaaogaina ma gaosia o auupega faaniukilia.

"O le $ 116.000.000.000 i le lalolagi atoa o loʻo faʻaalu i le tausaga i auupega faaniukilia, o lenei paketi e tutusa ma le manaʻomia e le SDGs e tuʻuina atu aʻoaʻoga lautele, soifua maloloina ma meaʻai masani i le faitau aofaʻi o le paneta," o le tala lea a Umaña.

E le gata i lea, tatou te otootoina se faasologa o gaioiga e mafai ona tatou faia e avea ma sosaiete lautele, e tau ai ma auupega faaniukilia (AN).

Mo se faʻataʻitaʻiga, aua le teu tupe i faletupe o loʻo faʻatupeina ni pomu faaniukilia. Manaomia lou malo i le lotoifale e teu faʻafaigaluega tupe a le malo i le faʻatinoga, i fafo atu o faʻalapotopotoga tau tupe e aʻafia ma NA

I le isi itu, o taʻaloga a le AN o aai ia ma e mafai ona latou aʻafia ai malo tutotonu e lagolagoina le feagaiga o le faʻasaina o auupega faʻauluipuia (TPAN).

E tatau ona tatou aafia, suia e faalagolago ia i tatou, e tatau ona tatou mafaufau i se lalolagi e aunoa ma ni auupega faanatinati, na faaiʻu ai Dr. Umaña.

"Faʻaleagaina o le Siʻosiʻomaga ma Avanoa Faʻasao Fou," Dr. Pedro Arrojo

Ma ia tapunia ma le ola lelei:

"Faʻaleagaina o le Siʻosiʻomaga ma Aganuu Fou," na faia e Dr. Pedro Arrojo, Sui i Sepania mo Podemos, Polofesa o le Iunivesite ma le Goldman Environmental Prize i Europa

Dr. Arrojo, na ia tuuina atu se vasega manino, ma faamatala muamua pe faapefea ona avea le filogia ma faafitauli autu o le faafitauli o le vai i le lalolagi atoa.

"Fai mai e 1000 miliona tagata e le maua se vai inu faʻamaonia ma o se taunuuga, 10,000 maliu i le aso e faʻatatau mo lenei mafuaʻaga." E mafai ona tatou iloa mafuaʻaga autu o lenei vai faʻaleagaina i le faʻaaogaina o agrochemicals, agrochemicals ma e ala i le gaioiga o uʻamea mamafa, faʻamaonia Don Pedro.

Ae ui i lea, e mafai e atunuu uma ona toe faʻaleleia le ola maloloina o faʻalapotopotoga faʻa-natura. O le le faia o lea mea o se faafitauli faamuamua.

O le vai e sili atu ona faigata le tuʻuina atu i le maketi

O le tuʻuina atu o le vai e matua faigata tele i le tele o ana galuega e tuʻuina atu i le maketi.

O le mafuaʻaga lenei na fuafua ai Dr. Arrojo i le tele o tausaga talu ai, e pei ona ia faʻaalia, o le faʻavasegaina o vai; lea o mea nei:

Suavai vai: Taua ma saoloto e fai ma aia tatau a tagata.

Suavai vai: Suavai i le fale ma aia tatau a tagatanuu ma tiute. I le avea ai ma tagata lautele.

Avanoa Suavai: O le mea e manaʻomia i totonu o se fale gaosi oloa e gaosia ai pe faʻafefe ai faʻatoʻaga. Manaomia le fua faatatau eseese.

Vaipaipa Suavai: Suavai e faʻaaoga mo gaioiga e le tusa ai ma le tulafono ma e tatau ona le tusa ai ma tulafono.

O le taua o le vai e le o lona tino faaletino, ae o le a le mea e faʻaaogaina, e faaiʻu ai Don Pedro.

Matou te faaiuina le Fono

Ua matou faaiuina ma le lotomalie lenei Fono fiafia tele lea na manao e aofia ai autu tutotonu o le 2nd World Mati, o loʻo faʻamoemoe e galulue faʻatasi i le amataina ma le faʻamalosia o fuafuaga ma sootaga i le va o faʻalapotopotoga ma faʻalapotopotoga i totonu o le faʻavae o le atinaʻeina o se aganuu o le filemu ma le le faʻaleagaina.

Matou te faʻamoemoe o au faaiuga ma aufono e mafai ona faʻaaoga e aoina nei i le 2nd World Mati ma faʻatautaia i taimi tetele, ma ni fuafuaga tuʻufaʻatasia mo suiga talafeagai i le itu o lena Turn Turn tatou te mananao uma lava mo tagata ma e na o le galulue faʻatasi e mafai ona tatou ausia. Ua oʻo mai le taimi e ave ai io matou lima.


Matou te talisapaia le lagolagosua i le faʻasalalauga o le upega tafaʻilagi ma fesoʻotaʻiga lautele a le 2 World March

Uepi: https://www.theworldmarch.org
Facebook: https://www.facebook.com/WorldMarch
Twitter: https://twitter.com/worldmarch
Instagram: https://www.instagram.com/world.march/
YouTube: https://www.youtube.com/user/TheWorldMarch

2 faʻamatalaga i luga o le "International Forum for Peace and Nonviolence"

Tuua se faamatalaga

Fa'amatalaga autu ile puipuiga o fa'amaumauga Vaʻai atili

  • Tali atu: Savali a le Lalolagi mo le Filemu ma le le Saua.
  • Fa'amoemoe:  Fa'amatalaga talafeagai.
  • Fa'atulafonoina:  E ala i le maliega a le itu auai.
  • Tagata e mauaina ma i latou e nafa ma togafitiga:  E leai ni fa'amatalaga e fa'aliliuina pe fa'afeso'ota'i atu i isi vaega e tu'uina atu lenei auaunaga. O le Pule ua fa'akonekarate 'au'aunaga talimalo i luga o le upega tafa'ilagi mai le https://cloud.digitalocean.com, o lo'o galue e fai fa'amaumauga.
  • Aia tatau: Avanoa, faʻasaʻo ma tape faʻamaumauga.
  • Fa'amatalaga Faaopoopo: E mafai ona e faʻafesoʻotaʻi faʻamatalaga auiliili i le faalauaiteleina Faiga Faavae.

O lenei 'upega tafaʻilagi e faʻaogaina ana lava kuki ma isi vaega lona tolu mo lona faʻaogaina saʻo ma mo faʻamoemoega auʻiliʻili. O lo'o iai feso'ota'iga i upegatafa'ilagi a isi vaega fa'atasi ai ma faiga fa'alilolilo a le isi vaega e mafai pe e te le taliaina pe a e mauaina. I le kilikiina o le Accept button, ua e malilie i le faʻaogaina o nei tekinolosi ma le faʻagaioiina o au faʻamatalaga mo nei faʻamoemoega.    ver
Tulaga faalilolilo