O le “Charter for a World without Violence” o le taunuuga lea o le tele o tausaga o galuega a tagata taitoatasi ma faalapotopotoga ua manumalo i le Nobel Peace Prize. O le ata muamua na tuʻuina atu i le Fono Lona Fitu a Nobel Laureates i le 2006 ma le faʻauʻuga mulimuli na faʻamaonia i le Fonotaga Lona valu ia Tesema 2007 i Roma. O manatu ma fautuaga e tutusa lelei ma mea tatou te vaʻaia i lenei Mati.
O le 11 o Novema o 2009, i le taimi o le Tausaga Lona sefulu a le Lalolagi na faia i Perelini, o le au manumalo o le Nobel Peace Prize latou tuʻuina atu le Taiala mo se lalolagi e aunoa ma se faʻamalosi i tagata faʻasalalau o le World March mo le Filemu ma le leai o se isi O le a avea i latou o ni avefeʻau o le pepa o se vaega oa latou taumafaiga e faʻalautele ai le silafia o le lalolagi e uiga i faiga sauā. Silo, na faavaeina le Universalist Humanism ma se musumusuga mo le lalolagi Mati, na saunoa e uiga i le Uiga o le Filemu ma le Faʻaleagaina i lena taimi.
Tusi mo se lalolagi e aunoa ma se sauā
O le faʻasauā o se faʻamaʻi mautinoa
Leai se Setete poo se tagata e mafai ona saogalemu i se lalolagi le malu puipuia. O tulaga taua o le le faʻaleagaina ua muta le avea ma se isi mea e avea ma mea e tatau ai, i le faʻamoemoe, pei o mafaufauga ma amioga. O nei faʻamaumauga o loʻo faʻaalia i la latou talosaga i sootaga i le va o setete, vaega ma tagata taitoatasi. Matou te talitonu o le usitai i mataupu faavae o le le faʻaleagaina o le a faʻalauiloaina ai se faʻalauiloaina ma le filemu o le lalolagi, lea e mafai ai ona maua se malo sili atu ona lelei ma aoga, faaaloalo i le mamalu o le tagata ma le paia o le ola lava ia.
O a tatou aganuu, oa tatou tala ma o tatou olaga taʻitasi e fesootaʻi ma o tatou gaioiga e faʻalagolago. I le asō e pei ona leʻi faia muamua, tatou te talitonu o loʻo tatou feagai ma se mea moni: o tatou o se mea e masani ai. O lena taunuuga o le a fuafuaina e ala i o tatou faamoemoega, oa tatou filifiliga ma a tatou amioga i le taimi nei.
Matou te talitonu ma le talitonu o le fatuina o se aganuu o le filemu ma le le o ni sauaga o se sini mamalu ma tatau, e tusa lava pe o se faagasologa umi ma le faigata. O le faʻamautuina o taʻiala o loʻo faʻamaonia i totonu o lenei Taiala o se laasaga e taua tele e faʻamaonia ai le ola ma le atinaʻeina o tagata soifua ma ausia ai se lalolagi e aunoa ma se faʻamalosi. O matou, tagata ma faʻalapotopotoga ua tuʻuina atu i le Nobel Peace Prize,
Faʻamautu la tatou tautinoga i le Tautinoga Aoao o Aia Tatau,
Popole mo le manaʻoga e faʻaumatia le salalau o le faʻamalosi i tulaga uma o le sosaiete ma, sili atu i mea uma, i taufaamatau e lamatia ai le soifuaga o tagata;
Faʻamautu o le saolotoga o mafaufauga ma faailoaga o loo i le pogai o le faatemokalasi ma le fatufatuaʻi;
Iloaina o faiga sauā e aliali mai i le tele o ituaiga, ia avea ma feteenaiga faaauupegaina, galuega faamiliteri, mativa, faʻaaogaina tamaoaiga, faʻaleagaina o le siosiomaga, faʻaleagaina ma le faʻaituau e faʻavae i taʻaloga, tapuaiga, itupa poʻo feusuaiga;
Faʻatau e faapea o le faamamaluina o faiga sauā, e pei ona faaalia mai e ala i fefaatauaiga faafiafiaga, e mafai ona saofaga i le taliaina o le sauaga e avea o se tulaga masani ma taliaina;
Talitonu oi latou e sili ona aʻafia i faiga sauā o ē sili ona vaivai ma aupito sili ona vaivai;
Mafaufau i ai o lena filemu e le gata o le leai o se vevesi ae o le i ai foi o le faamasinoga tonu ma le manuia o tagata;
Mafaufau o le le lava o le aloaiaina o aganuu, aganuu ma talitonuga faalelotu i luga o le vaega a le Setete, o le pogai lea o le tele o fetauaiga o loo i ai i le lalolagi;
Iloaina le faanatinati o le atiaeina o se isi auala i le saogalemu lautele e faavae i luga o se faiga lea e leai se atunuu, po o se vaega o atunuu, e tatau ona i ai ni auupega faaniukilia mo lona lava saogalemu;
Malamalama e manaʻomia e le lalolagi le faʻaogaina lelei o le lalolagi ma faiga e le faʻaleagaina i le puipuia o feteʻenaʻiga ma le fofo, ma o nei mea sili ona manuia pe a faʻaaogaina i le taimi muamua;
Faamautuina oi latou o loo i ai faaeega paia o le mana ei ai le tiutetauave aupito sili e faamuta ai faiga sauā, po o fea lava e faaalia ai ia lava, ma ia taofia pe a talafeagai;
Talitonu e faapea o mataupu faavae o le le sauaina e tatau ona manumalo i tulaga uma o le sosaiete, faapea foi i sootaga i le va o Atunuu ma tagata taitoatasi;
Matou te valaau atu i le sosaiete faavaomalo e fiafia i le atinaʻeina o mataupu faavae nei:
- I totonu o se lalolagi vavaeese, o le puipuia ma le faamutaina o feteenaiga faaauupegaina i le va o le Setete ma i totonu o Setete e manaomia ai gaoioiga tuufaatasi i le vaega o le lalolagi lautele. O le auala sili e faʻamautinoa ai le puipuiga o tulaga taʻitasi o le faʻalauteleina lea o le saogalemu o tagata soifua. O lenei mea e manaʻomia ai le faʻamalosia o le faʻatinoina o le malosi o le UN system ma lena o faʻalapotopotoga faʻapitonuʻu faʻapitoa.
- Ina ia ausia se lalolagi e aunoa ma se sauaga, e tatau i le Setete ona faʻaaloalogia le tulafono o tulafono ma faʻaaloalogia a latou maliega faaletulafono.
- E taua le faʻaauau e aunoa ma le faatuai tele i le faʻamaoniaina o le faʻaumatiaina o auupega faaniukilia ma isi auupega o le faʻaumatiaga tele. Setete o loʻo umia nei auupega e tatau ona faia ni laasaga lelei mo le faʻalavelave faʻafuaseʻi ma faʻaaogaina se faiga faʻapolopolo lea e le faʻavae i luga o le detergent nuʻu. I le taimi lava e tasi, e tatau i le Setete ona taumafai e faʻamalosia se faiga faʻatekonolosi e leai se faʻaopoopoga, faʻamalosia ai foi le faʻamalosia o faʻamaoniga lautele, puipuia o mea faaniukilia ma le faʻataunuʻu.
- Ina ia faʻaitiitia le faʻamalosi i totonu o sosaiete, o le gaosiga ma le faʻatau atu o auupega laiti ma mea tau moli e tatau ona faʻaitiitia ma faʻamalosia lelei i tulaga faava o malo, setete, faʻaitulagi ma faʻalapotopotoga. I le faaopoopo, e tatau ona avea o se faatinoga atoa ma aoao o maliega faava o malo i faʻalē'āʻupega, e pei o le Feagaiga i luga o le loʻu Ban 1997, ma lagolagoina taumafaiga fou e aveesea ai le aafiaga o auupega indiscriminate ma faagaoioia tagata afaina, e pei o auupega e taape salalau.
- E le mafai ona tauamiotonuina faiga faatupu faalavelave, aua o le faatupu vevesi e tupu ai le vevesi ma talu ai e leai se fefefe e faasaga i tagata lautele o soo se atunuu e mafai ona faia i le igoa o soo se mafuaaga. Peitai, o le tetee i faiga faatupu faalavelave e le mafai ona faamaonia ai le solia o aia tatau a tagata soifua, tulafono faavaomalo a tagata soifua, tulaga masani o le sosaiete lautele ma le faatemokalasi.
- Faʻamutaina sauaga i totonu o aiga ma aiga e manaʻomia le faʻaaloalo i le tutusa, saolotoga, mamalu ma aia a fafine, aliʻi ma tamaiti, i le vaega a tagata taʻitasi ma faʻalapotopotoga a le Setete, lotu ma le sosaiete lautele. O ia puipuiga e tatau ona tuʻufaʻatasia i totonu o le atunuʻu ma faʻavaomalo tulafono ma tauaofiaga.
- O tagata taʻitoʻatasi ma le Setete latou te faʻasoa le tiute e puipuia ai faʻasauā e faasaga i tamaiti ma tupulaga talavou, oe fai ma sui o lo tatou lumanai masani ma a tatou meatotino sili ona pele, ma faʻaleleia avanoa tau aʻoaʻoga, avanoa i le tausiga o le soifua maloloina muamua, puipuiga o le tagata lava ia, puipuiga lautele ma se siosiomaga lagolago o loʻo faʻamalosia ai le le faʻaleagaina o se auala o le ola. O le aʻoga i le filemu, lea e faʻamalosia ai le le faʻaleagaina ma le faamamafa i luga o le agaalofa e avea o se uiga faʻanatura o le tagata e tatau ona avea o se vaega taua o polokalame faʻaleaʻoaʻoga i laʻasaga uma.
- Taofia feteenaiga e tulai mai i le afaina o punaoa faanatura ma le faapitoa o le punavai o le vai ma le malosi, e manaomia Setete e atiina ae ai se matafaioi ma le inisitituti toaaga faiga ma faataitaiga faaletulafono faapaiaina i le puipuiga o le siosiomaga ma le uunaia o le taofiofia lona faʻaaogaina e faʻavae i luga o le maua o punaoa ma manaoga moni o tagata
- Matou te valaau atu i Malo Aufaatasi ma ona setete o le au paia ina ia faalauiloaina le taua o le eseese o aganuu, faaleaganuu ma faalelotu. O le tulafono auro o se lalolagi e le faʻaleagaina: "Tausia isi e pei ona e manaʻo e togafitia."
- O faiga faʻapolokiki autu e tatau ai mo le faʻavaeina o se lalolagi e le faʻasauā, o faʻamalosiaga faʻapitoakalamo ma faʻatalanoaga e faʻavae i luga o le mamalu, malamalama ma le tuuto, faia e tusa ai ma le paleni i le va o vaega, ma, pe a talafeagai ai, ia manatua vaega o le soifuaga o le tagata i lona atoa ma le natura natura o loo ola ai.
- E tatau i Atunuʻu uma, faʻalapotopotoga ma tagata taʻitoʻatasi ona lagolagoina taumafaiga e foia ai tulaga le tutusa i le tufatufa atu o tamaoaiga tamaoaiga ma foia ai mea le talafeagai e fausia ai se eleele lafulemu mo faiga sauā. O le feteenai i tulaga ola e mautinoa lava e taitai atu ai i le leai o ni avanoa ma, i le tele o tulaga, i le leai o se faamoemoe.
- sosaiete faalemalo, e aofia ai aia tatau a tagata activists, pacifists ma activists siosiomaga e tatau ona iloa ma puipuia o taua i le fausiaina o se lalolagi nonviolent pei uma malo e tatau ona auauna atu ona tagatanuu ma e le faʻafeagai. e tatau ona faia aiaiga e mafai ai ma uunaia le auai o tagata o le lalolagi le va o tagata, aemaise lava o tamaitai, i faaupufai, faaitulagi, faagasologa o le atunuu ma atunuu i le lalolagi atoa.
- I le faʻatinoina o taʻiala o lenei Taiala, tatou te liliu atu ia i tatou uma ina ia tatou galulue faʻatasi mo se lalolagi amiotonu ma le fasioti tagata, lea ua i ai i tagata uma le aia e le tatau ona fasiotia ma, i le taimi lava lea, o le tiute e le fasiotia i soʻo se tasi
Sainia o le Taiala mo se lalolagi e aunoa ma se faʻamalosi
Para fofo o ituaiga uma o faiga sauā, matou te fautuaina suesuega faasaienisi i matāupu o fegalegaleaiga a le tagata ma talanoaga, ma matou te valaauliaina ia aʻoga, faasaienisi ma faalelotu e fesoasoani ia i matou i le fesuiaiga i se sosaiete e le sauā ma leai ni fasioti tagata. Saini le Taiala mo se Lalolagi e aunoa ma le Faʻasalaga
Le Nobel Prizes
- Mairead Corrigan Maguire
- Lona Paia o le Dalai Lama
- Mikhail Gorbachev
- Lech Walesa
- Frederik Willem De Klerk
- Archbishop Desmond Mpilo Tutu
- Jody Williams
- Shirin Ebadi
- Mohamed ElBaradei
- Ioane Hume
- Carlos Filipe Ximenes Belo
- Betty Williams
- Muhammad Yanus
- Wangari Maathai
- Fomai Faʻavaomalo Faavaomalo mo le Puipuia o Taua Nuclear
- Koluse Mumu
- International Atomic Energy Agency
- American Friend Friend Service Committee
- Ofisa Faava o Malo o le Filemu
Sui lagolago o le Taiala:
Faalapotopotoga:
- Malo Basque
- Municipality o Cagliari, Italia
- Cagliari Province, Italia
- Faʻamasinoga o Villa Verde (OR), Italia
- Municipality o Grosseto, Italia
- Itumalo o Lesignano de 'Bagni (PR), Italia
- Municipality o Bagno a Ripoli (FI), Italia
- Municipality of Castel Bolognese (RA), Italia
- Faʻamasinoga o Cava Manara (PV), Italia
- Faʻamasinoga o Faenza (RA), Italia
Faalapotopotoga:
- Peace People, Belfast, Northern Ireland
- Association o le Collettiva Memory Association, Association
- Hokotehi Moriori Trust, Niu Sila
- Lalolagi e aunoa ma ni taua ma aunoa ma le sauā
- Nofoaga Autu o le Lalolagi mo suʻesuʻega a tagata soifua (CMEH)
- O le Atunuʻu (mo le atinaʻeina o tagata), Faiga Faʻavae a le Lalolagi
- Liua o Aganuu, Faiga o le Lalolagi
- International Federation of Humanist Parties
- Asosi "Cádiz mo le le faʻaleagaina", Sepania
- Tamaitai mo se Change International Foundation, (United Kingdom, Initia, Isaraelu, Cameroon, Nigeria)
- Institute for Peace and Secular Studies, Pakisitana
- Association Assocodecha, Mozambique
- Awaz Foundation, Center for Development Services, Pakistan
- Eurafrica, Faʻalapotopotoga Tumaʻatasi, Farani
- Taaloga Filemu UISP, Italia
- Moebius Club, Atenitina
- Centro per lo sviluppo foafoa "Danilo Dolci", Italia
- Centro Studi ed European Initiative, Italia
- Global Security Institute, ISA
- Gruppo Emergency Alto Casertano, Italia
- Bolivian Origami Society, Bolivia
- Il sentiero del Dharma, Italia
- Gocce di fraternità, Italia
- Aguaclara Foundation, Venezuela
- Associazione Lodisolidale, Italia
- Aoaoga a Tagata Aia Tatau ma Puipuiga Puipuiga Faʻafefe, Sepania
- ETOILE.COM (Agence Rwandaise dʻEdition, de Recherche, de Presse et de Communication), Rwanda
- Faalapotopotoga o Tagata Tatau a Tagata, Italia
- Athenaeum o Petare, Venezuela
- Ituaiga Tetele a le CGEG a Sherbrooke, Quebec, Kanata
- Faiga faʻavae mo Faalapotopotoga Tumaoti mo Tamaiti, Tupulaga Talavou ma Aiga (FIPAN), Venezuela
- Nofoaga Autu a le Aganuʻu Lautele a le Atunuʻu, Quebec, Kanata
- Fomai mo le Survival Global, Kanata
- UMOVE (Faʻatasi Tina e Tetee i Faʻasalaga i Soʻo se mea), Kanata
- Raging Grannies, Kanata
- Veterans Against Nuclear Arms, Kanata
- Nofoaga Autu mo Aʻoaʻoga, University of Toronto, Kanata
- Tagata e faalauiloaina le filemu ma le Nonviolence, Sepania
- ACLI (Associazioni Cristiane Lavoratori Italiani), Italia
- Legautonomie Veneto, Italia
- Istituto Italiano Soka Gakkai Buddista, Italia
- UISP Lega Nazionale Attività Subacquee, Italia
- Komisi Giustizia e Pace di CGP-CIMI, Italia
Taua:
- Mr. Walter Veltroni, Peresetene Mayor o Roma, Italia
- Mr. Tadatoshi Akiba, Peresitene o Mayors mo le Filemu ma le Pule o Hiroshima
- Mr. Agazio Loiero, Kovana o le Calabria Region, Italia
- Prof. MS Swaminathan, Peresetene Muamua o le Pugwash Conferences on Science and Affairs, Nobel Peace Prize Organization
- David T. Ives, Albert Schweitzer Institute
- Jonathan Granoff, Peresitene o le Global Security Institute
- George Clooney, tagata fai mea
- Don Cheadle, o se tagata taalo
- Bob Geldof, pese pese
- Tomás Hirsch, Humanism spokesperson mo Latina Amerika
- Michel Ussene, Humanism spokesperson mo Aferika
- Giorgio Schultze, sui o le Humanism mo Europa
- Chris Wells, Fofoga Fetalai o le Humanism mo Amerika i Matu
- Sudhir Gandotra, Faʻatonu o le Humanism mo le Itulagi Asia-Pasefika
- Maria Luisa Chiofalo, Faufautua i le Municipality o Pisa, Italia
- Silvia Amodeo, Peresitene o le Faavae o Meridion, Atenitina
- Miloud Rezzouki, Peresitene o le ACODEC Association, Morocco
- Angela Fioroni, Failautusi Faaitulagi o Legautoma Lombardia, Italia
- Luis Gutiérrez Esparza, Peresitene o le Latin American Circle of International Studies (LACIS), Mekisiko
- Vittorio Agnoletto, o le sa avea muamua ma Palemene Europa, Italia
- Lorenzo Guzzeloni, Mayor o Novate Milanese (MI), Italia
- Mohammad Zia-ur-Rehman, Faʻatonu Faʻatonu o le GCAP-Pakistan
- Raffaele Cortesi, Pule o Lugo (RA), Italia
- Rodrigo Carazo, Peresetene muamua o Costa Rica
- Lucia Bursi, Pule o Maranello (MO), Italia
- Miloslav Vlček, Peresetene o le Vaega a Sui Tofia o le Czech Republic
- Simone Gamberini, Mayor o Casalecchio di Reno (BO), Italia
- Lella Costa, Actress, Italia
- Luisa Morgantini, sa avea ma Sui Peresetene o Europa Europa, Italia
- Birgitta Jónsdóttir, sui o le Palemene Icelandic, Peresitene o Uo a Tibet i Iceland
- Italo Cardoso, Gabriel Chalita, José Olímpio, Jamil Murad, Quito Formiga, Agnaldo
- Timóteo, João Antonio, Juliana Cardoso Alfredinho Penna (“Palemene Luma mo le Savali a le Lalolagi mo le Filemu ma Não Violência i São Paulo”), Pasila
- Katrar Jakobsdóttir, Minisita o Aoga, Aganuu ma Saienisi, Iceland
- Loredana Ferrara, Faufautua o le Itumalo o Prato, Italia
- Ali Abu Awwad, Faʻatonuina le filemu e ala i le le faʻaleagaina, Palestine
- Giovanni Giuliari, Faufautua i le Municipality o Vicenza, Italia
- Rémy Pagani, Mayor o Geneva, Suitiselani
- Paolo Cecconi, Pule o Vernio (PO), Italia
- Viviana Pozzebon, pese pese, Atenitina
- Max Delupi, fai tusitala ma le avetaavale, Atenitina
- Páva Zsolt, Mayor o Péc, Hungary
- György Gemesi, Pule o Gödöllő, Peresetene o Pulega a le Lotoifale, Hungary
- Agust Einarsson, faipule o le Iunivesite o Bifröst University, Iceland
- Svandís Svavarsdóttir, Minisita o le Siosiomaga, Iceland
- Sigmundur Ernir Rúnarsson, Sui Usufono o le Palemene, Iceland
- Margrét Tryggvadóttir, Sui Usufono o le Palemene, Iceland
- Vigdís Hauksdóttir, Sui Usufono o le Palemene, Iceland
- Anna Pála Sverrisdóttir, Sui Usufono o le Palemene, Iceland
- Thráinn Bertelsson, Sui Usufono o le Palemene, Iceland
- Sigurður Ingi Jóhannesson, Sui Usufono o le Palemene, Iceland
- Omar Mar Jonsson, Pule o Sudavikurhreppur, Iceland
- Raul Sanchez, Failautusi o Aia Tatau a Tagata o le Itumalo o Cordoba, Atenitina
- Emiliano Zerbini, Musika, Atenitina
- Amalia Maffeis, Servas - Cordoba, Atenitina
- Almut Schmidt, Faatonu Goethe Institut, Cordoba, Atenitina
- Asmundur Fridriksson, Mayor of Gardur, Iceland
- Ingibjorg Eyfells, Faatonu o Aoga, Geislabaugur, Reykjavik, Iceland
- Audur Hrolfsdottir, Faatonu o Aoga, Engidalsskoli, Hafnarfjordur, Iceland
- Andrea Olivero, Peresitene o le Atunuu o Acli, Italia
- Dennis J. Kucinich, Sui o le Fono Aoao, ISA